Nekad su rijeke, jezera te ostale vode razdvajale suprotne strane kopna pa te strane uopće nisu bile povezane i nitko nije mogao ići s jedne strane na drugu zbog opasnosti od utapanja, smrzavanja… Tada su neki bjegunci pokušavali pobjeći preko rijeke pa ako bi uspjeli preplivati rijeku, spasili bi se i zauvijek bili slobodni jer nitko nije htio ići za njima i tako riskirati svoj život. Radi toga počeli su se graditi mostovi, ponajprije kako bi povezali jednu stranu kopna s drugom. Prvi mostovi su, kao i prve nastambe, bili prirodni prerasti kakve i danas nalazimo diljem svijeta. Nekad su mostovi slučajno nastajali od spletova grana, oborenih stabala ili naslaga hrpe kamenja. Najstariji primjeri mostova kakve danas poznajemo pojavljuju se u 4. tisućljeću prije Krista, od njih je ostalo malo tragova. Mostovi su se uglavnom gradili na područjima plodnih rijeka kao što su Nil, Eufrat, Ganges, Ind te Hoangho. Tu nastaju i prve civilizacije: Mezopotamija, Egipat, Indija, Kina.

Sudionici  Novigradskog proljeća odgovorili su nam na dva pitanja o mostovima.

1. Zašto su se gradili prvi mostovi?

– Da bi ljudi s kočijama mogli prijeći s jedne strane rijeke na drugu, pa ne mogu konji valjda plivati!?

– Da bi se povezivali gradovi s različitih strana rijeka.

– Da bi prelazili neke prepreke, kao rijeke na primjer.

– Pa da bi se prešlo preko prepreka!

– Zato da bi se ljudi povezali i razdvojili.

– Iz zabave, da se prenosi sarma.

2. Kako su izgledali prvi mostovi?

-Bili su full stari, ono drveni, jedva da su stajali!

-Bili su odlični… drugačiji… stari…

– Bili su od drva ili bilo kojeg materijala koji je tada postojao.

– Bili su od drva, kamena…

Filip Bakran i Davor Ćosić