Škola je započela s radom 1974. g. pod nazivom Listopad u Novalji , okupljajući prvih godina djecu, voditelje i učitelje hospitante osobito istarskog, riječkoga, goranskog i kvarnerskog područja. Poticaj za školu stvaralaštva koja se sadržajem i oblicima rada  razlikuje od klasičnog školskog sustava, dala je tadašnja skupina iskusnih stručnjaka.

Nažalost, danas više među sudionicima škole nema njezinog utemeljitelja, profesora Mirka Todorića. Velik duhom i još veći skromnošću i samozatajnošću, ovaj nepopravljivi djecoljubac prerano je preminuo.

Prijedlog je Škole stvaralaštva da se na državnoj razini utemelji nagrada za rad s darovitima koja bi zasluženo nosila njegovo ime.

Prvih je godina prof. Todorić u Novalji okupio kolege iz riječke referade i iskusne voditelje u radionicama za riječ, zvuk, sliku i pokret za nekoliko desetaka učenika u pet-šest radionica.  Mnogo je toga nedostajalo osim oduševljenja djece i voditelja. Uvjerivši se u vrsnot rada s djecom, mnogi su roditelji bili spremni platiti svaku cijenu samo da škola ne prekine s radom. Novalja više nije mogla prihvatiti veći broj sudionika. Sudbonosna je bila četrnaesta godina, Listopad u Novalji je morao potražiti novo nebo pod suncem, Novi grad, novu školu i domaćina.

Zadnji put se zapjevala himna Listopada u Novalji.

U trećem desetljeću škola stvaralaštva za darovite učenike nastavlja radom pod novim imenom Novigradskom proljeće i znatno većim brojem darovitih učenika, učitelja, hospitanata i radionica zahvaljujući spremnosti i poduzetnosti ravnateljice OŠ Rivarela u Novigradu gđe Davorke Parmać.

Škola za darovite učenike učvršćivala je i širila svoj ugled, a za djecu i odrasle postaje prestižno biti na Novigradskom proljeću.

Tijekom dosadašnjih stvaralačkih godina školu je pohađalo oko 6 000 djece i oko 1 500 učitelja.

Godine 1997.  škola ulazi u obrazovni sustav hrvatskog školstva te u novom ustroju u sklopu Ministarstva prosvjete i školstva RH okuplja darovite učenike iz svih krajeva Hrvatske.

Podršku školi stvaranja daju županije koje šalju djecu u Novigrad, OŠ Rivarela koju djelatnici nesebično pomažu u njezinom održavanju.

Temeljne su značajke škole stvaralaštva zadržane od samog početka njezinog djelovanja:okupljanje i zjednčki rad darovitih učenika i iskusnih voditelja, nazočnost hospitanata – učitelja koji prateći rad upotpunjuju vlastita iskustva da bi kvalitetu novigradske škole presadili u svoje sredine, posebice njegujući korelaciju i  integraciju između kreativnih izričaja; svake se godine određuje zajednička tema za sve radionice. Ovome se posvećuje posebna pozornost kako bi škola u potpunosti ispunila svoje ciljeve i zadatke u odgojnom i obrazovnom smislu.

Glede oblikovanja i odabira tema oduvijek je vrijedilo pravilo da moraju biti originalne, izazovne, stvaralačke, zanimljive i “nemoguće”. Evo naslova nekih tema: Smijeh – ta biljka ljekovita, Kako je ludi Odisej zalutao u Novalju, Djevojčica traži dječaka u gradu, Žena, Biti drugačiji u potrazi za dobrim, Dijete, Obitelj, Istarske legende, San, Žubor i žamor, Od uha do uha, Ne biti sam, Vrata, Novo nebo…

Ove su općeljudske teme odgajale djecu za novi svijet, svijet mira, sreće i čovječnosti.

Rad u školi prati pedagoško – psihološki tim te doprinosi da Škola u svim područjima postiže visoku razinu rada: od izbora darovitih do vrednovanja temeljnih pokazatelja uspješnosti, sposobnosti i kreativnih učenika i hospitanata. Rezultat tako osmišljenog rada ogleda se u vrhunskim dječjim ostvarenjima tijekom jednotjednog trajanja Škole. Riječ je o brojnim skladbama malih skladatelja, vrhunskim grafičkim radovima raznih tehnika, , brojnim recitatorskim i scenskim nastupima, o poetsko glazbenoj priredbi u crkvi, maštovitoj scenografiji, kostimografiji, batiku, keramičkim radovima vrhunske kakvoće, plesu…

Posebna je vrijednost škole stvaralaštva što njeguje opće humane zasade te razvija i oplemenjuje odlike  svakog djeteta i svakog sudionika kao čovjeka i osobe.

Škola je pokrenula i kreativne vikende. Po troje voditelja obilazi gradove diljem Hrvatske i u tri dana poučava veće skupine učitelja željnih novih spoznaja za bolji rad u izvannastavnim djelatnostima.

 Gordana Šarić-Peša